Potrebno je imati nešto alata, imbus ključeve odgovarajućih dimenzija za podešavanje šipke vrata i za podešavanje visine sedla na mostu (po pravilu se dobiju uz gitaru, sa colovnim merama je problem mada mogu da se pronađu u nekim specijalizovanim radnjama, a ja koristim torexe iako nije idealno rešenje), merne listiće (tkzv. špijun), kapodaster, štimericu, šrafcigere. Dobro je imati šubler (kljunasto merilo, vau kakav izraz!) i razne komadiće glatke plastike, upotrebu ću kasnije objasniti.
1. Prvo treba promeniti žice i staviti nove. Verovali ili ne mnogi ne znaju da ispravno nameste nove žice pa se gitara raštimava više nego što je zaslužila. Pozivam nekoga da napiše tekst o ovome i postavi odgovarajuće fotografije. Ovde ću samo napisati da je osnovno pravilo da žice na čivijama ne treba da bude ni previše ni premalo, obično je 4-5 namotaja najbolja vrednost (od debljih prema tanjim). Razlika postoji kod gibsonlikih i stratolikih gitara jer ove prve imaju glavu vrata postavljenu pod nekim uglom pa je dobro prvi namotaj vući staromodno na dole tako da sledeći zategne žicu na čiviji. Kod stratolikih se ne zateže žica tako već se pritiska rukom maksimalno prema dole kako bi žice dobile nekakav ugao, a za tanje žice fabrika je već u tu svrhu postavila kapodastere. Ako neko postavi fotografije ili uputi na dresu gde ih ima napisano će biti jasnije. Nakon toga naštimovati itaru na normalan štim.
2. Sada treba podesiti reljefnost vrata. Po pravilu vrat je lagano konkavan (izdubljen) što znači da je recimo 8-mi prag nešto niži od prvih ili poslednjih, a to se odlično vidi kada se gitara uzme jednom rukom za telo drugom za vrat tako da je telo vertikalno pa se pogleda od glave prema mostu. Kapodaster se stavi na prvi prag, rukom stisne 17-ti pa se pogleda udaljenost gornje E žice od 8-og praga. Ova vrednost bi trebalo da bude negde 0.1-0.3 mm najčešće, a svaki proizvođač to napiše u uputstvu, ali sa 0.2-0.3 mm se neće mnogo promašiti. Ova vrednost se sada meri mernim listićima, a ja obično koristim par listova debljeg papira. Kada steknete iskustvo listići vam neće ni trebati za ovo merenje, dovoljne će biti oči. Reljefnost se podešava imbusom koji se kod većine gitara nalazi na glavi gitare, a često ima i poklopac. Kod nekih gitara se podešava sa strane tela gitare. Ključem okrenuti najviše pola kruga pa proveriti i tako sve dok ne podesite ispravnu vrednost. Zatezanjem se vrat ispravlja i obratno.
3. Sada podešavamo visinu žica podešavanjem onih delova na mostu odnosno kobilici koji mogu da se podešavaju po visini. Najčešće se visina podešava tako što se meri udaljenost e i E žica od 12-og praga i te visine se nešto razlikuju kod raznih proizvođača. Kod Gibsona je to najčešće 1.6 i 2.4 mm, kod Stratocastera prve četiri recimo 1.4-1.7, gornje dve 2.2-2.4mm. Ovo su okvirne početne vrednosti i dok ne steknete iskustvo možete približno da zadržite ove vrednosti. Sada ću vam opisati tehniku koju ja koristim i lično sam je "izmislio". Uzmem komadić glatke plastike (veličine cca 1x2 cm) prethodno izmerene debljine od 1.4 mm (lako se nalazi u bačenoj ambalaži oko nas), gitaru podignem vertikalno, podmetnem plastiku pod e žicu i sada podešavam visinu na kobilici dok plastika sama ne ispadne. Isto uradim i sa ostalim žicama samo sa debljom plastikom. Meni je ovaj metod jednostavniji od merenja špijunom. Visina žica pojedinačno bi trebalo da prati oblik (zakrivljenost) gornje ploče vrata i Kod gibsonlikih gitar sa tune-o-matic mostom ovo je određeno konstrukcijom, a kod stratolikih visina svake žice se podešava pojedinačno što je komplikovanije jer svaku sledeću treba podesiti na nešto veću vrednost. Sada treba gitaru probati i finalno fino podesiti visinu žica prema svom afinitetu i osećaju. Obratite pažnju na to da vam prsti lagano obuhvataju vrat i da nije potrebna veča sila na debljim ili tanjim žicama. Poslušajte da neka žica ne zvoni na nekom pragu, ako je tako treba malo promeniti visinu kobilice, a ako je samo finesa u pitanju moguće je u maloj meri korigovati reljefnost vrata. Kod akustične gitare jedino možemo plastični deo kobilice da izvadimo i malo išmirglamo na potpuno ravnoj površini. Ne smemo da preteramo jer nije dobro podmetati bilo šta ispod toga (tkzv. koska) jer se kvari ton. Ako preteramo ili su žice preniske treba kosku zameniti.
Napomena: merenja svih visina se vrši na samom pragu, znači iznad metala, ne iznad drveta.
4. Takođe je potrebno podesiti intonaciju gitare. Otvorena žica, 12-ti prag i harmonik na njemu moraju biti isti ton, a proverava se štimericom. Naštimujte otvorenu žicu pa merite 12-ti prag i harmonik na njemu pa podešavajte klizačima dužinu žice dok to ne uskladite i ne dovedete u nulu ili sasvim približno tome. Klizače okrećite malo pa merite, pa opet i sve dok se ne postigne rezultat. Tako za svaku žicu. Kada sam prvi put čuo izraz "harmonik" nisam znao kako se on ga gitari postiže iako sam iz elektronike znao šta taj izraz podrazumeva (umnoške frekcvencije). Nije sramota nešto ne znati, ali je loše i ne saznati. Dakle, lagano pipnite žicu tačno iznad 12-og praga (misli se baš na prag, onaj metalni deo, ne na prazninu između), okinite žicu i odlučno odmaknite prast. Začućete jedan vrlo visok ton, to je harmonik. Usklađujemo 12-ti prag i harmonik na njemu. Kada smo to uspeli sve će se poklopiti, otvorena žica, 12-ti prag (tj. polovina dužine žice) i harmonik ili će biti u okviru nekoliko procenata kod nešto lošijih gitara. Ako ne uspete da odsvirate harmonike (a nije teško) naštimujte otvorenu žicu i 12-ti prag, za početak će biti dovoljno.
5. Na kraju treba podesiti visinu magneta. Ovaj deo je dosta komplikovan i za početak možete da podesite mereći visinu prema preporukama proizvođača, ali ne zaboravite da su to okvirne, početene vrednosti. Meri se tako što se žica pritisne na poslednjem pragu pa se meri udaljenost magneta od e i E žice. Ja i ovo radim komadićima plastike određene debljine do trenutka ispadanja. Svaka gitara ima propisanu minimalnu udaljenost i ona se najčešće kreće od 1.6 za magnet kod mosta do 2.4 mm za magnet kod vrata. Za one koji imaju strpljenja i žele perfekciju magneti se fino podešavaju na sluh i to isključivo u clean poziciji pojačala. Uključi se magnet kod vrata, prevlači se preko žica na solidnoj glasnoći i sluša zvuk koji je izobličen ako su magneti preblizu žicama ili je pretanak i suv ako su magneti predaleko. Kada smo postigli optimalan kvalitet zvuka nivelišemo glasnoću donjih i gornjih žica tako da podešavamo samo jednu stranu magneta. Kada je to završeno prelazimo na sledeći magnet kojem usaglašavamo glasnoću sa prethodno podešenim magnetom. Takođe finalno usklađujemo glasnoću visokih i niskih frekvencija na tom magnetu.
ovo su osnovna podešavanja koja kada se dobro urade moraju da se čuju kao osetno kvalitetniji ton gitare. Sve ovo može da potraje i bude dosadno, ali će vas nagraditi boljim zvukom i prijatnijim osećajem gitare u rukama. Postoji još dosta finih podešavanja koja doprinose unapređenju zvuka (nut, podmazivanje, zatezanje čivija, podešavanje tremola itd.), ali svakako ne zaboravite da ako osetno menjate debljinu žica pa sa 9-ki recimo prelazite na 11-ce ili obratno morate ponovo da odradite setup, a obavezno reljefnost vrata.
Poštovani Mr Dragano,
ОдговориИзбришиMolim Vas da mi odgovorite u kom pravcu da okrećem ključ kad želim da povećam "rupu" na sredini vrata gitare, odvrtanjem t.j. okretanjen suprotno od kazaljki na satu?
Glava šarafa se nalazi kod neck magneta.
Hvala unaprijed,
Srdačno Vas pozdravljam,
Zdravko
Isto kao i kad je glava šipke gore na vratu. U smeru kazaljke na satu 'ispravljate' vrat, zatežete ga kontra od žica a kontra od kazaljke na satu vrat dobija 'rupu' na sredini vrata. Moj savet je da svako otpuštanje ili pritezanje šipke u vratu radite kad su žice skroz labave. Malo je dosadno svaki put štimati gitaru ali tako manje opterećujete šipku.
ОдговориИзбришиfino objasnjeno
ОдговориИзбриши